A.A.

A.A.

Hrvatska od sredine aprila kreće u veliku akciju spašavanja turističke sezone, jer će tada početi s vakcinisanjem turističkih radnika, a država će svim turistima sufinansirati i brze antigenske testove, piše u subotu Jutarnji list.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) početkom iduće sedmice dobiće popise osoba iz turističkog sektora koji se žele vakcinisati, a riječ je o oko 70.000 ne samo stalno zaposlenih, nego i sezonaca koji su u direktnom kontaktu s turistima, poput recepcionera u hotelima, marinama i kampovima, kuvarima i konobarima, radnicima u turističkim agencijama... Ministarstvo turizma podatke je dobilo od udruženja i ustanova u resoru, gdje je njih čak 70 odsto izrazilo želju za vakcinisanjem.

Vakcinacija bi trebala početi u četvrtak, a masovni punktovi u većim gradovima biće organizovani u sportskim dvoranama, moguća je i vakcinacija u velikim hotelskim kućama. Vakcinaciju će provoditi županijski zavodi za javno zdravstvo, a namjera je da se turistički radnici, među ostalim, vakcinišu i s Johnson&Johnson vakcinom koje se daje u jednoj dozi, sve kako bi svi bili vakcinisani do početka sezone.

Nakon toga, plan je vakcinisati i oko 90.000 privatnih iznajmljivača, a Hrvatska se, osim što je uz Tajland jedna od rijetkih zemalja koja je među prvima krenula u prioritetno vakcinisanje turističkih radnika, odlučila i pokriti dio troškova za antigensko testiranje.

U Zagrebu je, na primjer, već spremno 11 privatnih klinika i dvije javne ustanove koje će raditi i antigenska i PCR testiranja, zavisno od toga šta će turisti trebati, a na Trgu bana Jelačića postojaće i mobilni punkt za testiranje koji će raditi i vikendom od 10 do 18 sati. Turista će se dan prije moći prijaviti mailom za testiranje, a na veb stranici "Safe stay in Croatia" biće naznačene sve lokacije za testiranje u Hrvatskoj. S potvrdom iz evisitora, moći će se testirati brzim antigenskim testom po subvencionisanoj cijeni, koju će i više od 50 odsto pokriti Ministarstvo turizma, prenosi Hina.

Ono što je dobro, slažu se sagovornici iz sektora, jeste što će se priznavati brzi antigenski testovi, koji su poprilično jeftini i rezultati se dobiju puno brže nego kod PCR testova, a priznavaće ih mnoge države bitne za hrvatski turizam, pri povratku svojih građana s odmora, piše Jutarnji list.

U Srbiji je do sada prijavljeno 755 neželjenih reakcija na vakcine protiv koronavirusa, što je jedna prijavljena reakcija na 3.973 imunizovanih građana, izjavio je predstavnik Agencije za lekove i medicinska sredstva Pavle Zelić, javlja Anadolu Agency (AA).

“Sve reakcije su bile blage - otok, crvenilo, bol, visoka temperatura, bol u mišićima, mučnina“, objasnio je Zelić za Radio-televiziju Srbije i dodao da to nije ništa zabrinjavajuće.

U Srbiji je dostupna imunizacija vakcinama Sinopharm, Pfizer/BioNTech, AstraZeneca i Sputnik V, a Zelić je kazao da Moderna još nije podnela zahtev za registraciju, da su u toku pregovori, te da očekuje da će se i ona naći u ponudi.

On je naveo i da vakcina ima sasvim dovoljno, jer je više od 3,5 miliona doza do sada stiglo u Srbiju.

U  ponedjeljak, 12. aprila 2021. godine, sa zalaskom Sunca nastupa ramazan 1442. god. po H. Tu noć se klanja prva teravija a prvi dan posta je u utorak, 13. aprila 2021. godine.

Mjesec ramazan deveti je mjesec hidžretskog lunarnog kalendara. U njemu je sadržano drevno bogoštovlje posta koje odgaja dušu i tijelo. Post traje čitav mjesec dana. Kao i većina islamskih propisa post je naređen poslije hidžre, u Medini. U Mekki je propisan samo namaz, zbog posebne važnosti koju ima. Namaz je propisan u noći isra’a desete godine poslanstva – po najpretežnijem mišljenju. Pet ili više godina poslije propisan je post, tj. druge godine po hidžri. Vjerovjesnik, s.a.v.s., postio je devet ramazana.

Muslimani u Bosni i Hercegovini su ramazan oduvijek doživljavali kao poseban mjesec vršeći temeljite pripreme za njegov dolazak. Dva mjeseca prije početka mjeseca ramazana, obično starije osobe, obavljale su dobrovoljni post za koji se kaže da poste učajluke. Islamski učenjak Muhamed Hamidullah u vezi sa suptilnim odgojnim aspektima posta lucidno primjećuje: ,,Da bi se tijelo podvrglo duhu, treba lomiti snagu tijela, a povećavati snagu duha… U tom cilju ništa nije efikasnije od gladi, žeđi, odricanja od tjelesnih užitaka i kontrole jezika (govora), srca (misli) i drugih organa.

U tradiciji Bošnjaka, prije ramazana obilježavaju se tri mubarek noći: Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-Mi’radž, i Lejletu-l-berat. U tim se noćima najčešće organiziraju mevludi u džamijama i drugi prigodni programi.

S obzirom da se muslimani u obredima pridržavaju mjesečeve godine, ramazan pada u svako godišnje doba: jesen, zimu, proljeće, ljeto. Bošnjaci pridaju veliki značaj čistoći, pa se prije dolaska ramazana čiste džamije i mesdžidi, peru ćilimi, uređuje džamijsko dvorište, popravljaju prilazni putevi džamijama. Posebne pripreme se obavljaju u  kućama i dvorištima. Kuća se temeljito očistiti, a ako je potrebno i okreči.

Dugo se zadržala i tradicija pucanja topova s gradskih zidina koji su oglašavali vrijeme sehura i iftara. Tradicija pucanja topova u većini mjesta utihla je krajem Drugog svjetskog rata. Devedesetih godina prošlog stoljeća topovi su ponovo oživjeli, najavljujući sehure i iftare u više gradova Bosne i Hercegovine.

Svevišnji je odabrao i istakao  mjesec ramazan među ostalim mjesecima i po tome što je u njemu počelo objavljivanje Kur’ana. Bošnjaci u toku ramazana uče mukabele. Mukabela najčešće počinje dan uoči ramazana kako bi bila završena, i sevabi od učenja poklonjeni pred dušu vakifima džamije i džemata, uoči bajrama.

Iftar je više od večere poslije posta. To je prilika za poziv rodbini, prijateljima ili komšijama u kuću, opušten razgovor i sijelo. Iftar počinje nakon što se oglasi ezan ili nakon pucnja topa, učenjem iftarske dove i prekidanjem posta čašom šerbeta ili jedenjem hurme.

Uz ramazan se pripremaju jela specifična za ovaj mjesec, a somuni su sastavni dio običaja vezanih za mjesec posta. Nakon obavljenog iftara popije se kahva i džematlije odlaze na teravih-namaz u najbližu džamiju. Čak i oni koji rjeđe posjećuju džamije, tokom ramazana redovno idu na teravije.

Sačuvana je tradicija da se studenti Fakulteta islamskih nauka i učenici medresa za vrijeme mjeseca ramazana upućuju na praksu u džemate ili zaseoke u kojima nema stalnog imama.

Za ramazan se na poseban način obilježavaju mubarek noći  Lejletu-Bedr i Lejletu-l-kadr.

U prigodnim programima za Lejletu-Bedr uči se posebna dova u kojoj se spominju imena svih 313 učesnika Bitke na Bedru. 27. noć ramazana, Lejletu-l-kadr, obilježava se na svečan način. Ove noći bosanski muslimani nastoje provesti s pojačanim ibadetima, dovama, naklanjavanjem propuštenih namaza ili klanjanje dobrovoljnih namaza. U džematima se organizira učenje mevluda koje izvode polaznici mektebske pouke ili džematlije.

U posljednjih deset dana ramazana, neki muslimani u Bosni i Hercegovini praktikuju itikaf – povlačenje u osamu u džamiji ili kući i posvećivanje intenzivnom ibadetu. Većina džamija posjeduje posebnu prostoriju za te namjene ili se pak iza minbera odredi mjesto za itikaf.

U toku ramazana Bošnjaci praktikuju davanje sadekatu-l-fitra, ili popularno „vitre“, tako što novac uplaćuju u Bejtu-l-mal iz kojeg se pomažu potrebni.

Kraj ramazana obilježava se proslavom ramazanskog bajrama. Kuće i avlije ponovo se temeljito čiste. Za ukućane, a posebno djecu, nabavlja se nova odjeća. Nastupanjem bajramske zore domaćice ustaju ranije kako bi muške ukućane otpremile u džamiju na bajram-namaz. Prije polaska u džamiju obavezno se uzima nešto od hrane, da se zna da se taj dan ne posti.

Nakon bajram namaza, izlazeći iz džamije, ljudi jedni drugima prilaze i čestitaju bajram riječima: “Bajram šerif mubarek olsun“. U narodu je čestitka skraćena na „Bajram barećola“. Odgovara se riječima: „Allah razi olsun“ ili opet skraćeno „Allah razola“. Mladi, a posebno djeca, prilaze starijima i čestitajući im bajram, ljube ih u desnu ruku, a oni im uzvraćaju bajramlukom  u novcu i hairli dovom.

Ramazan je najsvetiji i najvažniji mjesec za muslimane širom svijeta, pa i za one koji vijekovima žive u Bosni i Hercegovini i čuvaju ramazansku tradiciju.

Riječ ramazan  spominje se samo  jedanput u Kur’anu, u suri El-Bekare, 185  ajet: “Ramazan je onaj mjesec u kojem je spušten Kur’an, kao uputa ljudima s jasnim oznakama Pravoga puta i istinskoga razlučivanja“…

RAMAZAN ŠERIF MUBAREK OLSUN!

Ministarstvo za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona okončalo je konkursnu proceduru za dodjelu stipendija studentima iz boračke populacije za akademsku 2020/2021. godinu, a pravo na stipendiju ostvarilo je 2.033 studenta sa područja ovog kantona.

Ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković rekao je da je za stipendije izdvojeno 2,3 miliona KM, što je značajan iznos u vrijeme pandemije s obzirom na slabije punjenje budžeta, ali je izrazio žaljenje što, za razliku od prethodne dvije godine, stipendije nisu dobili svi studenti koji su podnijeli prijave i ispunili formalno-pravne uslove iz javnog poziva.

- Došlo je do izmjene Zakona o visokom obrazovanju u smislu bezuslovnog prelaska na narednu godinu studija, tako da smo imali značajno povećanje broja zahtjeva za koje bi trebalo osigurati gotovo 3 miliona KM. Uspjeli smo dodijeliti stipendije svim studentima u malim općinama, međutim u većim općinama to nismo mogli - rekao je Čolaković, navodeći da je u odnosu na 2014. godinu broj broj odobrenih stipendija veći za 700.

Najveći broj stipendija dodijeljen je studentima u Zenici 437, Zavidovićima 237, Visokom 223, Tešnju 218, Žepču 202, Kaknju 170, Maglaju 160, Brezi 114, Olovu 113, Varešu 79, Doboj Jugu 46 i Usori 34.

- Ostaje nam žalbeni rok. Obavijestili smo općine da mogu izdavati rješenja na koja se ulaže žalba, a nakon rješavanja po žalbama u drugostepenom postupku uputit ćemo naloge Ministarstvu finansija za isplatu stipendija - rekao je Čolaković.

Godišnja stipendija za prvu godinu studija iznosi 800 KM, a za drugu i ostale godine studija te drugi studijski ciklus, iznos stipendije je 1.200 KM. Stipendija se isplaćuje u osam mjesečnih rata.

Press služba ZDK

U proteklih četrnaest mjeseci  zdravstveni sistem je pod opsadom virusa. Naš rad zahtijeva kontinuiranu edukaciju, pa smo tako od marta prošle godine usvojili mnogo znanja o novoj bolesti i naučili da sprovodimo svjetske protokole u liječenju COVID – 19.

Blagovremeno, prije početka trećeg vala epidemije u FBiH, tačnije prije četrdeset dana, Ljekarska/Liječnička komora FBiH upozoravala je na sve moguće posljedice i molila institucije da se uvede PCR testiranje prije ulaska u našu zemlju, kao i kontrolisani lockdown na nivou BiH. Bila je to naša moralna obaveza, da struka upozori na novi talas. Na vrijeme smo molili za vakcinaciju, isticali pozitivan značaj istovremenog pridržavanja svih propisanih epidemioloških mjera i masovne vakcinacije. Da je naša molba uvažena ne bismo imali ovoliki broj teško oboljelih i smrtnih slučajeva.

Tražimo od svih drugih da uvažavaju naše stručno mišljenje i nudimo pomoć svakome ko je traži.

Žao nam je što je u ovako teškim vremenima u kojima je zbog općeg nezadovoljstva građana situacijom i strahom od pandemije, liječnička etika dovedena u pitanje. Naš primarni cilj je borba za život svakog pacijenta i to bez odmora. Bez pauze i bez prestanka radimo već više od godinu dana i to je naša misija. Od zaraze nisu pošteđeni ni ljekari. Na žalost, od početka pandemije do danas, od posljedica izazvanih zarazom COVID - 19, izgubili smo 21 kolegu liječnika u FBiH. Većina njih zarazila se upravo pomažući pacijentima.

Nije lako raditi u vanrednoj situaciji, kada su kapaciteti puni, virus nepredvidiv, a smrtnost od bolesti visoka. Puno  je ljekara koji su oboljeli, izliječili se, a potom ponovo vratili na posao, bez obzira na posljedice koje im je ostavio COVID - 19, jer od njihovog prisustva zavise životi ljudi. S pandemijom se teško, ali grčevito i bez posustajanja borimo od početka i nastavit ćemo i dalje bez obzira na sve.  

S druge strane, teško nam je izboriti se sa osudom dijela javnosti i sve češćim napadima na liječničku profesiju. Mnogo je krupnih riječi napisano da bi odgovori na sva pitanja ostali nedorečeni. Dovedena je u pitanje sigurnost građana, ali i samih ljekara. Doveden je u pitanje naš rad, stvoreno nepovjerenje prema zdravstvenom sistemu, a ljekari postavljeni na stub srama.
Iako su napadi u cijelom svijetu na zdravstvene radnike izraženiji u konfliktnim sredinama,  COVID-19  je povećao rizike s kojima se suočavaju zdravstveni radnici, kako od virusa tako i od javnog linča.
Zdravstveni radnici s pravom su hvaljeni kao heroji u bijelom tokom pandemije, a sada podnose uznemirujuće  prijetnje i nasilja kako od pojedinaca i grupa, tako i od društvenih institucija, vlada, medija. Zdravstveni radnici trpe i psihološke napade na društvenim mrežama i u medijima, dok se u isto vrijeme suočavaju sa dvostrukim stresom na poslu. Pod neprekidnim strahom od zaraze korona virusom proživljavaju traumatična isustva, svakodnevno svjedočeći smrti svojih pacijenata, kojima i pored nadljudskih napora ne uspijevaju pomoći da se izbore sa opakom bolešću.

Podaci zasnovani na činjenicama pomogli bi ugušiti dezinformacije o bolesti, a realno bi bilo povećati povjerenje i smanjiti neopravdan strah kod naših građana. Zdravstveni radnici su obučeni da deeskaliraju  incidentne situacije sa pacijentima, koje su rijetke i uglavnom završe u korist boljeg zdravlja pacijenta. Zdravstveni profesionalci dobro znaju da su ovakve situacije nekad neizbježne, da je bolestan čovjek ranjiviji kad je u ambulanti ili bolesničkom krevetu, mi to razumijemo stoga se i međusobno konsultujemo, te pokušavamo na najbolji način objasniti pacijentima šta je bolje za njih, a sve to vodeći se medicinom zasnovanom na dokazima.

Na samom početku pandemije u 2020.godini najčešći motivi za napad na zdravstvene radnike je bio strah od samih zdravstvenih radnika za koje se smatralo da su jedini prenosioci  zaraze. Kako se broj teško oboljelih i smrtnih slučajeva povećavao, tako su češće “napadači” bile osobe nezadovoljne brigom za članove njihovih porodica - bijesni što je po njihovom mišljenju briga bila premala, skupa ili zato što je uopšte dijagnostikovan COVID-19.

Kad napadate zdravstvene radnike, zdravstvene ustanove, uništavate profesionalnu brigu u ustanovama u kojima se liječi velika skupina ljudi. Kada napadate ljekara, povrijedite i pacijente!

Stoga ovom prilikom molimo javnost da pokuša razumjeti i nas ljekare, dati nam podršku, kako bismo se profesionalno, odgovorno i sa velikom empatijom, baš kao i do sada nastavili boriti za svakog oboljelog. Teški psihofizički uslovi u kojima radimo posljednju godinu, ostavili su traga i na nama, ali mi nećemo postustati i iskoristit ćemo sve svoje znanje i vještine kako bismo pružili što bolju zdravstvenu njegu svima kojima je neophodna.

Ljekarska/Liječnička komora Federacije BiH će sigurno stati uz svakog kolegu koji časno i pošteno radi svoj posao i ne krši Kodeks medicinske etike i deontologije. Kada i ako se utvrdi da je prekršio ta načela odgovarat će pred Sudom časti na nivou Ljekarske/Liječničke komore Federacije Bosne i Hercegovine.
 

Ljekarska/Liječnička komora Federacije BiH

Članovi zeničkog Eko Foruma, građanski aktivisti i mještani lokaliteta na kojem bi se trebala graditi hidroelektrana Janjići predali su Gradskoj upravi Zenica građansku incijativu za zaustavljanje projekta izgradnje hidroelektrane na rijeci Bosni. Više od 1.500 građana Zenice potpisalo je peticiju kojom traže stavljanje van snage odluke Gradskog vijeća o davanju saglasnosti za dodjelu koncesije iz 2013. godine i odluke o utvrđivanju javnog interesa iz 2020. godine.

„Nadamo se da će se ozbiljno ponovo razmotrititi ideja o gradnji hidrocentrale i uzeti ozbiljno mišljenje ljudi koji žive u mjesnoj zajednici. Mi smo stava da ovaj objekat iz puno razloga ne donosi ništa dobro Zenici, jedino dobro je dobit od prodaje struje koju prodajemo vani.“ – kazao je predsjednik Eko Foruma Zenica Zlatan Alibegović, prenosi Federalna TV.

Mještani i ekološki aktivisti su već nekoliko puta protestvovali protiveći se izgradnji hidroelektrane, a ukoliko im vlasti ne udovolje zahtjevima najavljivali su da će svoja prava tražiti na međunarodnim sudovima.

Narod je rekao ne, to jeste četiri mjesne zajednice koje participiraju, imaju Gorica, Janjići, Putovići i Drivuša, mi smo od prvih dana rekli ne. Janjići su vrata grada Zenica, ako idemo ka gradu zelenila moramo biti jako svjesni da će ovo biti štetno za grad.“ – istakao je Miralem Kaknjo predsjednik Mjesne zajednice Janjići.

Podsjećamo, planirana investicija Elektroprivrede je 109,8 miliona maraka, a investitor je ranije sa Gradom Zenica potpisao ugovor o projektima prijateljskog okruženja koji će pratiti izgradnju hidroelektrane Janjići vrijednosti 1,25 miliona maraka.

S više od 7.000 preminulih, Bosna i Hercegovina je među pet zemalja u svijetu po broju smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika, kako bilježi web stranica worldometers.info, koja prikuplja podatke od agencija i vlada.

Ispred BiH se trenutno nalazi Gibraltar, Češka, San Marino, Mađarska. Po broju stanovnika u ovim zemljama, može se reći da po populaciji BiH zauzima treće mjesto. U poređenju sa zemljama regiona, ima najviše umrlih sa COVID-19 na dan 6. aprila.

Infektolozi u BiH smatraju da je za veliku smrtnost odgovorno više faktora, među kojima su neujednačen zdravstveni sistem, loše opšte stanje zdravstvenog stanja stanovništa, ali i neodgovornost vlasti zbog koje u BiH još uvijek nije počela imunizacija.

U BiH ulaze novi sojevi virusa

Infektolog koji radi u COVID odjelu Kantonalne bolnice Zenica, doktor Ednan Drljević, smatra da na porast smrtnosti u BiH, između ostalog, utiče i neadekvatan zdravstveni sistem, ali i otvorenost granica, što omogućava da u zemlju ulaze novi sojevi virusa bez ikakave kontrole.

“Trenutno u BiH imamo 86 posto britanskog soja, što je ogromno, a razlog tome je što još nisu usvojene mjere da se ograniči ulaz u BiH i što smo mi otvoreni poligon za sve moguće svjetske viruse – južnoafrički, češki, britanski, svi su sojevi na ovom prostoru. Britanski soj je došao odnekud ovdje, puno brže se širi, zahvata mlađu populaciju, a kod ogromnog broja oboljelih, naravno da je veća i smrtnost”, – objašnja doktor Drljević za Radio Slobodna Evropa (RSE).

BiH, koja se protiv pandemije korona virusa bori od sredine marta 2020. godine, u više navrata virus je uspjela staviti pod kontrolu, no od početka marta ove godine dospijela je među prvih deset zemalja svijeta i prva je u regionu po broju smrnosti stanovništva.

Najlošija situacija trenutno je u Kantonu Sarajevo, gdje u prosjeku bitku sa korona virusom dnevno izgubi oko 20 osoba. Veliki broj građana, zaražen u kratkom vremenskom roku, napravio je veliki pritisak na zdravstveni sistem, koji teško odgovora i sa kapacitetima i sa ljudskim resursima.

“Kod nas je prije svega nekontrolisana epidemija, nije se radilo dovoljno testova, nisu ljudi imali adekvatan pristup zdravstvenom sistemu, mnogi građani su vjerovali da mogu sami da se izliječe bez odlaska kod ljekara, tako da je sve to dovelo do jedne ozbiljne situacije sa velikim brojem oboljelih, a time i velikim brojem smrtnih ishoda”, ističe doktor Drljević.

Iako BiH ima veliki broj ministarstava i vlada, te jednu od najvećih državnih administracija u odnosu na broj stanovnika u Evropi, oboljelima često trebaju sati strpljivog čekanja kako bi dobili brojeve telefona koji su predviđeni za COVID pacijente, zbog velikog broja poziva, ali i nedovoljnog broja zdravstvenih radnika.

Pacijenti dolaze kasno na liječenje

Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, doktor Vahid Jusufović za RSE kaže da se pacijenti često oslanjaju na vlastitu procjenu zdravstvenog stanja, te da ulaze u sistem onda „kada oni ocjene da trebaju, što na neki način može dovesti do kašnjenja kod primjene pravih mjera“.

Doktor Jusufović napominje i da je problem nedostatka konkretne terapije, već simptomatske, tako da su pacijenti u liječenju od korona virusa više prepušteni njihovom stanju organizma i imunološkom odgovoru.

“Postoje tu i objektivne činjenice, a to je da je bosanskohercegovačko stanovništvo u prilično zapuštenom opštem zdravstvenom stanju, sa puno hroničnih oboljenja. Moram reći i da ima propusta u samom zdravstvenom sistemu, jer on nije na svim nivoima podjednako organizovan i to je jedan od bitnih razloga velike smrtnosti od korona virusa”, kaže doktor Jusufović.

Nema preciznih podataka o uzrocima smrtnosti

Ono sa čim se slažu i dr Drljević i dr Jusufović je to da je BiH kao država zakazala i kad je pitanju analiza smrtnosti od korona virusa, pa preciznih podataka da li su pacijenti umrli sa koronom, ili od korone, godinu dana od početka pandemije – nema.

“Od početka pandemije u BiH imamo metodologiju prijavljivanja smrtnih slučajeva gdje nismo razdvojili pacijente koji su umrli od korone od onih sa koronom. Zaboravljamo da imamo jako puno pacijenata sa komorbiditetom, sa opštim oboljenjima, koji su dobili koronu i nakon toga egzitirali. Naravno da nisu svi pacijenti umrli od korone, već sa koronom, a mi smo to u statitici totalno zanemarili”, tvrdi doktor Jusufović.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona doživjela je rekonstrukciju. Dosadašnji vršilac dužnosti premijera i ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Mirnes Bašić imenovan je za premijera ZDK-a, zamijenivši za kormilom Vlade Mirzu Ganića koji je odstupio nakon što je izabran za gradonačelnika Visokog. Novi ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu je Mirsad Hadžić iz Tešnja. Obojica su kadrovi SDA. S premijerom Bašićem razgovarali smo o dosadašnjem radu, planovima i ključnim politikama kojima će se rukovoditi Vlada u rekonstruisanom sastavu, ali i aktuelnim mjerama protiv pandemije virusa Covid-19.
Bašić je rođen 1976. godine u Kaknju, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a potom Pravni fakultet u Sarajevu. U Vladu je došao iz Rudnika mrkog uglja Kakanj gdje se zaposlio prije 20 godina. U prethodnom sazivu Vlade bio je ministar za pravosuđe i upravu, a u aktuelnom sazivu i prije imenovanja za v.d. premijera 24. novembra redovno je mijenjao prethodnog premijera kad god je bio odsutan, tako da je, kaže, dobro upoznat sa dužnostima i obavezama na ovoj poziciji.
NR: Restriktivne mjere koje je donijela Vlada ZDK-a na prijedlog Kriznog štaba Ministarstva zdravstva podijelile su javnost. Dok jedni podržavaju, drugi negoduju, jer smatraju da su bespotrebne. Hoće li se na ovome stati?
BAŠIĆ: Vlada sluša struku okupljenu u Kriznom štabu i ne sumnjamo da su mjere neophodne, jer moramo učiniti sve da sačuvamo zdravlje građana. Krenuli smo sa prelaskom škola na online nastavu, još više ograničili kretanje, donijeli naredbe za primarnu zdravstvenu zaštitu, policiju, inspekcije, ugostitelje, potom zabranili rad vrtića i organizovanje svadbi i proslava, da bismo na koncu zabranili rad kladionica, igraonica i sportske rekreativne aktivnosti u zatvorenom prostoru. Sve ove mjere su neophodne i iza njih stoji struka.
Strožije mjere
Na Vladi smo razmatrali i mogućnost uvođenja još strožijih mjera, uključujući zabranu rada ugostiteljskih objekata i tržnih centara, ali zasad insistiramo na poštivanju postojećih mjera. Ukoliko se situacija ne poboljša bit ćemo primorani da uvedemo potpuno zatvaranje, ali sam optimista i vjerujem da ukoliko se naši građani budu pridržavali minimalnih propisanih mjera i ukoliko policijski i inspekcijski organi budu kontrolisali provođenje mjera, nećemo doći u tu situaciju. Naše bolnice su pod velikim pritiskom, posebno Kantonalna bolnica Zenica, a i bez obzira na taj pritisak koga se želimo osloboditi, moramo učiniti sve da se uspori širenje pandemije, dok provedemo imunizaciju stanovništva čim dobijemo dovoljne količine vakcina. Do tada se moramo paziti i voditi računa o sebi i drugima, jer je ljudski život najvažniji.

Mirnes Bašić

NR: Šta će biti prioriteti Vlade u nastavku mandatnog ciklusa?
BAŠIĆ: Ovo je vlada kontinuiteta i nastavljamo raditi na programskim ciljevima za koje smo se opredijelili prilikom imenovanja u martu 2019. godine. Vlada premijera Miralema Galijaševića ostavila nam je stabilan i likvidan budžet, bez neizmirenih obaveza prema bilo kome, tako da nam se bilo mnogo lakše posvetiti programskim ciljevima, a to su fiskalna stabilnost i jačanje ekonomije. Nažalost, početkom 2020. godine izbila je pandemija virusa Covid-19 koja je promijenila prioritete svih vlada, pa i naše, tako smo se morali fokusirati na borbu za zdravlje svih građana i svako radno mjesto.
Vrijedno iskustvo
Iza nas je vrijedno iskustvo, jer se aktuelna Vlada duže od godinu dana nosi sa pandemijom virusa Covid-19, i to, po ocjeni mnogih, vrlo uspješno. Naša vlada je napravila pionirske korake tokom pandemije i na to sam ponosan. Zdravstveni sektor suočio se sa dosad neviđenim izazovom, ali smo uspjeli naći i načina i sredstava, u skladu s mogućnostima, bez velike pomoći sa strane, da stabilizujemo i ojačamo zdravstvo kako bi se lakše nosilo sa pandemijom. Tu posebno mislim na Kantonalnu bolnicu Zenica, našu najveću zdravstvenu ustanovu, koja je dobila Covid intenzivnu njegu, PCR laboratorij, dijagnostičku i potrebnu zaštitu opremu, ali i Opću bolnicu Tešanj koja je također veoma važna, posebno za sjeverni dio našeg kantona.
Uložili smo velike napore da održimo budžetsku likvidnost koja je bila ugrožena zbog pada prihoda, s kojim su se suočili svi kantoni. Domaćinskim odnosom prema budžetu i mjerama štednje, uspjeli smo da održimo kontinuitet u izvršavanju ustavnih i zakonskih obaveza. Vlada i u ovakvim uslovima redovno izvršava svoje ustavne i zakonske obaveze, a plate i naknade zaposlenima u javnom sektoru – našoj policiji, prosvjetarima, pravosuđu i javnoj upravi, ne kasne niti dan.
Saniranje posljedica
Naporno smo radili i u svim drugim resorima – obrazovanju, boračkoj i socijalnoj zaštiti, privredi, poljoprivredi, a sve ove oblasti bit će u fokusu rada ove vlade i u nastavku aktuelnog mandatnog ciklusa. Moram biti oprezan sa velikim riječima i obećanjima na premijerskoj dužnosti, jer su i prethodna, a i aktuelna Vlada u prve dvije godine mandata, zaista uradile veliki posao. U osnovi, nastavit ćemo politiku stabilnosti i razvoja, stvarajući realne pretpostavke za snažnije iskorake, oporavak od pandemije i dalji razvoj našeg kantona. Stabilnost, povoljno poslovno okruženje i razvoj tri su ključna pojma koja oslikavaju našu politiku.
Koncesije za rudnike
Naše opredjeljenje je da energetske resurse i mineralna bogatstva stavimo u funkciju razvoja i zapošljavanja. Jedan od najvažnijih resursa našeg kantona je ugalj. Stoga smatram veoma važnim to što smo prije nekoliko mjeseci dodijelili koncesiju za istraživanje i eksploataciju uglja Rudniku mrkog uglja Kakanj, što je prva koncesija dodijeljena u skladu sa Zakonom o koncesijama iz 2003. godine. Trenutno vodimo procedure dodjele koncesije Rudniku Breza s kojim planiramo potpisati koncesioni ugovor do jeseni, a nadamo se da će i Rudnik Zenica u dogledno vrijeme ispuniti obaveze i dobiti koncesiju koja je jedan od preduslova za razvoj rudnika. Koncesije nisu važne samo za rudnike i druge privredne subjekte koji žele koristiti naše prirodne i mineralne resurse, nego i za lokalne zajednice kojima pripada 70 posto koncesione naknade. Općine i gradovi ta sredstva ulažu u razvoj infrastrukture, čime se unapređuje kvalitet života svih građana.
Borba protiv korupcije
Nastavit ćemo započete aktivnosti na polju prevencije i borbe protiv korupcije. Nedavno sam, s predstavnikom Američke ambasade u našoj zemlji, potpisao memorandum o saradnji u ovoj oblasti. Imat ćemo tehničku podršku Vlade SAD-a u prevenciji i borbi protiv korupcije, kao i formiranju Ureda za borbu protiv korupcije. Naš plan je da u toku ove godine završimo sve organizacione i tehničke pripreme i da ovaj Ured zaživi s početkom iduće godine. Podrška Američke ambasade, ali i OSCE-a s kojim također imamo odličnu saradnju, snažan je vjetar u leđa dosadašnjim aktivnostima Tima za prevenciju i borbu protiv korupcije i Sektora za borbu protiv korupcije pri Ministarstvu za pravosuđe i upravu. Ponosan sam što sam bio ministar za pravosuđe i upravu u vrijeme kada su pokrenute strateške aktivnosti na polju prevencije i borbe protiv korupcije 2017. godine. Naš plan je da što prije završimo i započnemo primjenu Uredbe o novčanim grantovima. To će biti dodatni iskorak u raspolaganju budžetskim sredstvima, ako se zna da ova vlada posljednje dvije godine nije dala niti jednu marku bez javnog poziva.
Uštede i rezovi
NR: Skupština je prošle sedmice usvojila Budžet ZDK, koji je nešto veći nego lani, iako se očekuju manji prihodi. Hoće li biti rezova i ušteda?
BAŠIĆ: Očuvanje budžetske likvidnosti jedan je od najvažnijih prioriteta. Projekcija Federalnog ministarstva finansija je da će prihodi u 2021. godini biti manji za 17 posto, a u isto vrijeme naše obaveze su sve veće. Budžet je projiciran na nivou 401 milion KM i za 2 posto je veći nego lani, jer smo morali planirati sredstva za implementaciju Uredbe o egzistencijalnoj novčanoj naknadi za demobilisane borce u punom kapacitetu, izdvojiti dodatna sredstva za zdravstveni sektor, koji će dobiti ukupno 9 miliona KM, te implementirati Zakon o hraniteljstvu FBiH. U isto vrijeme, povećana su izdvajanja za plate prosvjetara, dok su, i to moram naglasiti, plate ostalih uposlenika na budžetu ostale na nivou prošlogodišnjih.
Kao i većina kantona nadamo se pomoći sa viših nivoa, jer će bez te pomoći zaista biti teško izvršiti budžet na nivou koji je planiran. Vlada je poduzela mjere kako bi se smanjili rashodi u budžetu. Materijalni troškovi smanjeni su za 10 posto, nisu planirani značajniji kapitalni transferi i ulaganja, dok će se namjenska sredstva trošiti u skladu sa važećim propisima.
Stabilna koalicija
NR: Je li vladajuća koalicija u ZDK stabilna i mogu li se, po Vama, desiti turbulencije u funkcionisanju vlasti u ZDK, poput onih u Kantonu Sarajevo ili nekim drugim kantonima?
BAŠIĆ: To je pitanje za političke lidere aktuelne koalicije koju čine SDA, HDZ BiH, A-SDA (NES) i samostalni zastupnici. Iz premijerske perspektive mogu reći da Vlada funkcioniše bez problema i trzavica i da gotovo sve odluke donosi jednoglasno. I u vrijeme pandemije smo pokazali jedinstvo i da radimo u interesu građana, za što nam odaju priznanje iz međunarodne zajednice, ali i politički lideri stranaka koje nisu dio ove većine. Većina je stabilna, a to se pokazalo i na posljednjoj sjednici Skupštine ZDK-a na kojoj je potvrđen novi sastav Vlade.
Plava voda
NR: Na toj sjednici su usvojene i dopune Odluke o kreditnom zaduženju za projekat “Izgradnja regionalnog vodovoda Plava voda”. Jesu li time definitivno otklonjene prepreke za realizaciju ovog projekta?
BAŠIĆ: Prepreke su bile pravne prirode, jer je prethodna odluka o kreditnom zaduženju predviđala obavezu Fonda za zaštitu okoliša FBiH da izda garancije za osiguranje dijela sredstava s kojima učestvuje u finansiranju projekta. Kada je bilo jasno da Fond garancije neće izdati, jer to nije moguće prema njihovim propisima, odlučili smo da idemo u izmjene odluke prema Skupštini. Izmjenama odluke prethodio je niz sastanaka sa predstavnicima EBRD-a i Evropske komisije, na kojima su usaglašeni ovi koraci. Obavezali smo se da ćemo sve završiti do kraja marta i to smo učinili. Ovime su stvoreni uslovi da ZDK dostavi Federalnom ministarstvu finansija mjenice za kredit EBRD-a, a naredni korak je da potpišemo ugovor za sredstva Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB) te dostavimo mjenice za ovaj dio kredita. Podsjećam da se Zeničko-dobojski kanton, odlukom Skupštine iz 2017. godine, kreditno zadužio za iznos od 14 miliona i 300 hiljada eura, odnosno 65 posto ukupnog kreditnog zaduženja, koje se ne odnosi samo na dio zajma koji je obavezan vraćati ZDK (17,50%), već i za dio kredita koji su u obavezi vraćati Grad Zenica i Fond za zaštitu okoliša FBiH. Ispunili smo sve svoje obaveze prema ovom projektu, a moram naglasiti da ispunjavamo i finansijske obaveze te da smo do sada izvršili uplatu četiri rate kredita.
Ravnomjeran razvoj
Naše opredjeljenje je da jačamo saradnju sa svim lokalnim zajednicama, da onima koji su manje ekonomski moćni pomognemo da ojačaju ekonomski i infrastrukturno, te da budemo servis i snažan oslonac općinama i gradovima. Spremni smo podržati i pomoći velike infrastrukturne projekte širom kantona, a jedan od tih projekata je “Izgradnja regionalnog vodovoda Plava voda”. Moramo sarađivati na projektima koji donose boljitak zajednici i građanima. Želim iskoristiti ovu priliku da se zahvalim Gradskom vijeću Zenica koje je davanjem prava građenja stavilo tačku na blokadu projekta „Energetska efikasnost u Kantonalnoj bolnici Zenica“ vrijednog 11 miliona eura. I ovo je generacijski projekat od kojeg će korist imati svi građani i cjelokupno društvo.

(Naša Riječ)

Broj smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom prešao je u utorak tri miliona, dok najnoviji globalni ponovni porast infekcija COVID-19 predstavlja izazov naporima vakcinisanja širom svijeta, piše Reuters.

Širom svijeta smrtnost od COVID-19 ponovno raste, posebno u Brazilu i Indiji. Zdravstveni službenici smatraju da je uzrok tome veći broj  novih zaraznijih sojeva virusa koji su prvi put otkriveni u Ujedinjenom Kraljevstvu i Južnoj Africi. Sve to prati  umoro javnosti zbog zaključavanja i drugih ograničenja.

Prema Reutersovom istraživanju, trebalo je više od godinu dana da globalni broj smrtnih slučajeva od koronavirusa dosegne tri miliona. Sljedeći milion smrtnih slučajeva dodan je za otprilike tri mjeseca.

Brazil je vodeći u svijetu po dnevnom prosječnom broju prijavljenih novih smrtnih slučajeva i čini jedan od svaka četiri smrtna slučaja u svijetu svaki dan, prema Reutersovoj analizi.

Svjetska zdravstvena organizacija priznala je teško stanje u Barzilu zbog koronavirusa, rekavši da je zemlja u vrlo kritičnom stanju s preopterećenim zdravstvenim sistemom.

"Zapravo se trenutno događa vrlo ozbiljna situacija u Brazilu, gdje imamo brojne države u kritičnom stanju", rekla je epidemiologinja WHO-a Maria Van Kerkhove na brifingu prošlog četvrtka, dodajući da su mnoge bolničke jedinice za intenzivnu njegu popunjene sa više od 90 posto kapaciteta.

Indija je u ponedjeljak izvijestila o rekordnom porastu infekcija COVID-19, postavši druga država nakon Sjedinjenih Država koja je objavila više od 100.000 novih slučajeva dnevno.

U Indiji najgore pogođena država Maharashtra u ponedjeljak je počela zatvarati trgovačke centre, kina, barove, restorane i bogomolje, jer su bolnice pretrpane.

Evropska regija, koja obuhvaća 51 zemlju, ima ukupan broj smrtnih slučajeva s gotovo 1,1 milion.

Pet  zemalja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusija, Francuska, Italija i Njemačka, čine oko 60 posto ukupnih evropskih smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom.

Sjedinjene Države imaju najveći broj smrtnih slučajeva s 555.000 i čine oko 19 posto svih smrtnih slučajeva zbog COVID-19 u svijetu. Broj umrlih je povećan u posljednje tri sedmice, ali zdravstveni službenici vjeruju da nacionalna kampanja brzog vakcinisanja može spriječiti porast smrtnosti. Trećina stanovništva primila je barem jednu dozu vakcine.

Najmanje 370,3 miliona ljudi ili gotovo 4,75 posto svjetske populacije primilo je do nedjelje jednu dozu vakcine COVID-19, prema najnovijim podacima  naučne mrežne publikacije za istraživanje i pružanje podataka Our World in Dana, a koja se fokusira na velike globalne probleme.

Svjetska zdravstvena organizacija poziva države da doniraju više doza vakcina COVID-19 kako bi pomogle u ispunjavanju ciljeva imunizacije za najugroženije u siromašnijim zemljama.

(FENA)

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.